Lafayette “Fat” Lever

Kada se priča o velikanima franšize Denver Nuggetsa, sjetimo se centra Dana Issela, “Skywalkera” Davida Thompsona, mašine za poene Alexa Englisha, obrambene utvrde Dikembea Mutomba i njihove posljednje superzvijezde, Carmela Anthonyja.

Malo tko će spomenuti razigravača Lafayetta “Fat” Levera, igračinu koji je 80-ih godina bio triple-double stroj u dresu run’n’gun momčadi iz Colorada.

Početak karijere

Fat Lever je košarkaški put započeo u srednjoj školi Pueblo High, momčad je odveo do dvije titule prvaka države zaredom, a u sezoni 1977./78. je momčad prosječno gazila protivnike 28 razlike te nije izgubila nijednu utakmicu. Dvorana srednje škole Pueblo danas nosi njegovo ime jer je Lever daleko najbolji igrač u povijesti škole.

Nakon srednje škole Lever je otišao na sveučilište Arizona gdje je bio startni razigravač u sve četiri godine igranja, a momčad je predvodio u dodavanjima i ukradenim loptama sve četiri godine. Nadimak “Fat” je dobio od svog mlađeg brata jer mu je pravo ime Lafayette bio teško za izgovoriti. Nakon četiri godine u pustinji Arizone, Lever je otišao u NBA, a dres s brojem 12 danas visi u dvorani Arizona State sveučilišta.

NBA liga i obaranje rekorda

190 centimetara visoki Lever je u NBA stigao kao 11. izbor drafta 1982. godine, a izabrali su ga Portland Trailblazersi. U dvije sezone za Blazerse je prosječno zabijao 9 poena, uz 5 dodavanja i 2 ukradene lopte. Iako brojke nisu nešto posebno, moglo se naslutit da će Lever biti odličan razigravač, posebno u obrambenom dijelu.

Dvije sezone u Blazersima i stigla je razmjena koja je Levera poslala u Denver Nuggetse. Wayne Cooper, Calvin Natt, Fat Lever i dva izbora na draftu idu u Colorado, dok Kiki Vandeweghe odlazi u Portland. Lever u Denveru provodi sljedećih šest sezona gdje bilježi 46 triple-double učinaka, dvostruko više nego svi igrači u povijesti Nuggetsa (21).

Denver je tih godina bio daleko najbolji napad lige (barem statistički), njihova run’n’gun igra donijela im je 120 poena po utakmici gotovo svaku sezonu, ali su u obrani redovno primali preko 115. Alex English, Calvin Natt, Dan Issel i Wayne Cooper su bili formula za tranziciju i kontre, a sve je s pozicije razigravača vodio Fat Lever.

U prvoj sezoni za Levera (1984./85.), Nuggetsi su otišli sve do finala Zapada gdje su ih izbacili prvaci, Showtime Los Angeles Lakersi. Lever je u prvoj sezoni za Nuggetse bilježio 13 poena, 7,5 dodavanja, 5 skokova i 2,5 ukradenih lopti.

U susretu protiv Indiana Pacersa početkom ožujka je skupio 8 ukradenih lopti u jednoj četvrtini (10 na poluvremenu), do dan danas NBA rekord. U doigravanju je, u susretu protiv Utah Jazza (polufinale Zapada), skupio 19 poena, 16 skokova i 18 dodavanja. To mu je bila tek šesta playoff utakmica u dresu Nuggetsa, a te brojke u doigravanju nije napravio nitko poslije njega.

Druga sezona u dresu Denvera je bila identična kao prva; 14 poena, 7,5 dodavanja, 5,5 skokova i 2,3 ukradene lopte. Nakon toga se dogodila eksplozija.

Razigravač i najbolji skakač ekipe

Fat Lever se slobodno može nazvati “Jasonom Kiddom kasnih 80-ih”, barem po nevjerojatnim brojkama koje je pružao.

U trećoj sezoni za Denver prosječno je zabijao 19 poena, uz 9 skokova, 8 dodavanja i 2,5 ukradenih lopti. Skupio je 16 triple-double učinaka, a s 9 skokova u prosjeku je bio najbolji skakač ekipe. Te godine je Nuggetse predvodio u skokovima, dodavanjima i ukradenim loptama, a bio je drugi najbolji strijelac iza nedodirljivog Alexa Englisha.

Iako nije nastupio na legendarnoj All-Star utakmici u Seattleu, izabran je u drugu najbolju petorku lige (u prvu je bilo nemoguće upasti jer su na vanjskim pozicijama mjesta držali Magic Johnson i Michael Jordan).

Lever je u sezoni 1987./88. napokon nastupio u svojoj prvoj od ukupno dvije All-Star utakmice. Na kraju sezone je izabran u drugu najbolju obrambenu momčad lige, a skupio je 11 triple-double utakmica. Početkom siječnja je, u susretu protiv Bullsa i Michaela Jordana, skupio 31 poen, 16 skokova, 12 dodavanja i 6 ukradenih lopti (sažetak utakmice). Još luđu utakmicu je odigrao protiv Cleveland Cavaliersa protiv kojih je skupio 20 poena, 20 skokova, 12 dodavanja i 6 ukradenih lopti (statistika utakmice). Sada je jasnije zašto je čovjek bio sličan igrač kao Jason Kidd.

Lude brojke su nastavljene i idućih sezona, protiv Warriorsa je zabilježio 15 poena, 13 skokova, 23 dodavanja i 5 ukradenih lopti (statistika) , dok je protiv Spursa imao 20 poena, 22 skoka i 11 dodavanja (statistika). Protiv Hakeema Olajuwona i Houston Rocketsa je skupio 22 poena, 21 skok i 7 dodavanja (statistika; 21 skok protiv Hakeema Olajuwona je za temu “vjerovali ili ne”). 20 poena/20 skokova je imao i protiv Warriorsa kada im je zabio 29 poena i uhvatio 20 skokova (statistika), od toga čak 10 u napadu!

Nevjerojatne i neponovljive brojke za poziciju playmakera. Nećemo pretraživati statistiku svih igrača, ali Lever bi u modernoj eri košarke mogao biti jedini razigravač koji ima čak tri utakmice s 20 i više poena te 20 i više skokova. Neki će reći da je to zbog stila košarke kojeg su Nuggetsi igrali, ali budite uvjereni, Lever bi u svakoj ekipi bio zvijer.

Lever je na vrhuncu karijere, u četiri najbolje sezone za Denver, u prosjeku imao sljedeće brojke: 19 poena, 9 skokova, 7,5 dodavanja i 2,5 ukradenih lopti. Najbolja sezona je bila 1988/89 kada je u prosjeku zabijao 20 poena, uz 8 dodavanja i 9 skokova. Nuggetsi su svake godine Leverove kampanje otišli u doigravanje, a najdalje su stigli do finala Zapada već spomenute 1985. godine.

Kraj karijere obilježen ozljedom koljena

Početak 90-ih je značio kraj run’n’gun generacije Nuggetsa koju su vodili English i Lever. Godine su učinile svoje, a Lever je početkom sezone 1990/91 mijenjan u Dallas Maverickse za dva izbora prve runde drafta. Već u prvoj sezoni za Mavse je ozlijedio koljeno te je odigrao samo 4 utakmice, dok je u drugoj sezoni odigrao samo 31 utakmicu zbog operacije.

Treću sezonu u dresu Mavsa uopće nije igrao, dok je zadnju sezonu u karijeri (1993/94) odigrao 81 utakmicu i prosječno zabijao 7 poena. S 33 godine i istrošenim koljenima, Lever je u susretu protiv Washington Bulletsa skupio 9 ukradenih lopti. Još jedan dokaz da je bio apsolutna “zvijer” u obrambenom dijelu.

Još jedan nevjerojatan podatak u vezi Levera je da je tijekom karijere u prosjeku imao više ukradenih lopti (2,2) nego izgubljenih lopti (2,0). Pogledajte listu najboljih razigravača svih vremena koji su bili majstori u obrani, i nijedan nema veći broj ukradenih od izgubljenih. Takvo nešto je podvig za pamćenje, posebno ako se u obzir uzme da je Lever igrao u run’n’gun sistemu Douga Moea gdje je 100 šuteva po utakmici bila rutina.

Lever je u krugovima NBA lige ostao poznat kao veliki gospodin na terenu i izvan njega, ego kod ovog igrača je bio gotovo nezamjetan, radio je sve u svojoj moći da njegova ekipa pobijedi. Nikada se nije isticao te je samozatajno ostvarivao brojke koje danas ne može napraviti nijedan igrač.

“Neki ljudi pokazuju svoje osjećaje, neki ne. Ja sam možda druga kategorija, ali vjerujte mi da sam iznutra emotivac”, Fat Lever.

U NBA ligi je odigrao 11 sezona, a ostao je na prosjeku od 14 poena, 6 skokova, 6 dodavanja i 2,2 ukradene lopte. Vodeći je kradljivac lopti u povijesti Denver Nuggetsa, a 46 triple-double učinaka ga stavlja na 6. mjesto svih vremena; ispred njega su samo Oscar Robertson, Magic Johnson, Jason Kidd, Wilt Chamberlain i Larry Bird. Lever danas radi u Sacramento Kingsima gdje obnaša dužnost voditelja za razvitak mladih igrača.


Antonio Rogulj piše i vlastiti blog kojeg možete posjetiti ovdje, ili pak pogledati video zapise na njegovom YouTube kanalu.