Bojan Bogdanović o svojoj prvoj NBA sezoni

Najbolji hrvatski košarkaš Bojan Bogdanović nedavno je priveo kraju svoju prvu sezonu u NBA ligi. Njegovi Brooklyn Netsi su prilično lako ispali od favorizirane Atlante, ali to ne umanjuje u cjelini uspješnu individualnu sezonu za Bogdanovića. Iako je početkom sezone imao tipičan status bilo kojeg rookieja, ubrzo je dokazao kako pripada među najbolje igrače svijeta, pokazujući zrelost tipičnu za 26-godišnjeg profesionalca s iskustvom igranja velikih utakmica u Euroligi. Na kraju može biti vrlo zadovoljan – odigrao je ukupno 84 utakmice uz prosjek od 9 koševa, 45% šuta i 35% trice. Najvažnije od svega, u ključnoj utakmici za doigravanje protiv Orlanda postigao je 28 koševa i odvukao Netse u doigravanje – po vlastitom priznanju, ta utakmica bila je vrhunac sezone. Šlag na kraju je naslov rookieja mjeseca u travnju, kao i nastup na All-Star utakmici. Boganović se u razgovoru za Sportske Novosti osvrnuo na proteklu sezonu.

Kada sam dolazio nisam znao što očekivati jer nisam previše pratio NBA.“, rekao je o počecima svog NBA puta. „Pristao sam otići kako bih spoznao svoju vrijednost. Otišao sam, kako se to kaže, naslijepo, i prvi zaključak je da je sve drugačije nego u Europi. Glupo bi zvučalo kada bih rekao da sam mislio da su puno bolji igrači jer će ispasti da ništa ne valjaju, ali sam odmah shvatio da je prvi preduvjet za uspjeh da se nikoga ne bojiš. I sve je bilo dobro osim one rupe u kojoj sam se vratio dva, tri koraka unazad.“

Za razliku od mnogih igrača koji su se izgubili u velikom New Yorku, Bogdanoviću to odgovara: „Iako ritam utakmica ne dopušta previše prostora, meni je život u New Yorku super i iza mene jedna je od mojih boljih godina. Upoznao sam krug novih prijatelja, uglavnom naših ljudi, posjećivalo me i društvo iz Hrvatske. Neću otkriti ništa novo i kada kažem da je New York sjajan grad“, rekao je Bogdanović, i naglasio: „Kako se sezona bližila kraju tako sam se i ja sve bolje snalazio. Volim Ameriku, a pogotovo New York u kojem je svatko u svom filmu pa možeš biti potpuno slobodan. Nema komentiranja, a ljudi koji te prepoznaju uglavnom to drže za sebe.“

Iako nije nepoznat igrač, pogotovo u Europi, ipak ga je iznenadilo koliko ga ljudi prepoznaje. O tome je rekao: „Netsi i Knicksi su stalno u javnosti pa nas ljudi prepoznaju. Na kraju sam se i ja iznenadio koliko često su poslije utakmica tražili da se fotografiramo. A još su me više iznenadile poruke iz Hrvatske. Shvatio sam koliko ljudi kod nas vole i prate NBA pa samim time i moje nastupe.“

Iako iza sebe ima pet sezona igranja Eurolige u dresovima Cibone i Fenerbahçe Ülkera, Bojanov status u prvoj sezoni je oscilirao od startera do pete ili šeste napadačke opcije. Privikavanje nije uvijek bilo lako, predbacivali su mu i nedostatak agresivnosti i inicijative u igri. O tome kaže: „Kako sam mogao biti agresivan kada nisam imao loptu u rukama? Bio sam posljednja opcija u napadu, čekao, a lopta je samo slučajno dolazila do mene. Tek kasnije se sustav igre počeo i meni prilagođavati. Očigledno sam stekao njegovo (trener Lionel Hollins) povjerenje, ali još više i suigrača, da ću u datom trenutku pogoditi šut ili napraviti dobru stvar za momčad. Što sam bolje igrao više su me tražili u igri.“

Suočen s klupom po prvi put još od tinejdžerskih dana u Real Madridu, bilo je teško prilagoditi se na sve to. „Bio sam potpuno izvan sebe jer se nikada nisam našao u takvoj situaciji. Meni je sjedenje na klupi potpuno atipično, prolazio sam kroz najteže dane. Trenirao sam više nego inače, često samostalno jer zbog velikog broja utakmica nema puno vremena. Pomogli su mi i razgovori s pomoćnim trenerima, glavnim menadžerom Billyjem Kingom…“

U tim danima, kaže Bogdanović, najviše su mu pomagali veterani u momčadi, a pogotovo njegov sugrađanin, Mostarac Mirza Teletović: „Ovako iz glave u najvećem sjećanju su mi prvi dani u Brooklynu, pa razgovori sa starijim igračima, Kevinom Garnettom i Deronom Williamsom. Super likovi, a ja sam osoba kojoj ne treba puno da se prilagodi. Svi su mi pomagali, a najviše ipak Mirza. Najbolja stvar koja mi se dogodila je što sam ga imao pored sebe. Pomogao mi je sa svime, počevši od jezika. Govorim ja engleski, ali trebalo mi je vremena da pokupim izraze u ‘slengu’.“

Iako mnogi vrhuncem njegove sezone smatraju nastup na All-Star utakmici igrača prve i druge godine, Bojan razmišlja drukčije: „Iskreno… bilo mi je drago kada su me pozvali, ali nije mi to nešto važno. Ljudi koji me poznaju znaju da ne patim od takvih stvari. Bila mi je čast biti tamo, ali za kasniju bolju igru najzaslužnije je sedam dana pauze koje sam proveo u Kaliforniji. Nije me All-Star napunio samopouzdanjem, presudno je što sam odmorio glavu.“

Svojom igrom u kasnijem dijelu sezone pokazao je kako ima hladnu glavu na ramenima. Objašnjavajući svoj karakter, rekao je: „I u košarci i općenito u životu malo me stvari može impresionirati. U suprotnom vas svaku večer može nešto impresionirati. Suparnički igrači, dvorane, način na koji se vodi klub… a to nije dobro. Tako da niti znam koje su me sve zvijezde gledale niti nam je itko dao 50 koševa pa da bi me impresionirao.

Iako je svjestan kako je NBA biznis bez previše emocija, kao i činjenice da svatko može biti zamijenjen ako dođe prava ponuda, Bogdanović je izrazio nadu kako će ostati u New Yorku i dalje: „Ne znam kakva je klupska politika, ali sam svjestan da se dosta igrača mijenja i da u paketu sa zvijezdama odlazi više igrača. Meni je super u Brooklynu i nadam se da me ‘trade’ neće dohvatiti.“

Na kraju možemo samo poslati čestitke portala NBA Croatia na uspješnoj prvoj NBA sezoni i poželjeti još puno vrhunskih utakmica. S naše strane, nastavit ćemo pratiti partije svih NBA igrača, ali nam je uvijek posebno zadovoljstvo pratiti one iz Hrvatske.