Michael Jordan je prije osvajanja prvog naslova s Chicago Bullsima 1991. godine bio, što se tièe sirovog atleticizma i nestvarnih poteza, najveæi hit na NBA parketima. Naravno, to je bio i poslije prstena i dominiranja, ali ono što je Najveæi radio na samim poèecima svoje karijere je raritet ne samo u NBA ligi, nego opæenito u sportskom svijetu.
Nizale su se utakmice s pedeset i više poena, èudesni potezi koji su popunjavali dragocjene sekunde svih TV kuæa, a košarkaški svijet je poludio jer im se pred oèima stvarala sportska legenda, umjetnik koji je igranjem košarke bio u stanju mijenjati povijest. Legendarni trener Bullsa, a poslije i komentator Johnny “Red” Kerr jednom prilikom je naglasio kako ljudi nisu ni svjesni da gledaju košarkaškog “Babe Rutha” – time je najbolje prikazao kakve je predstave Jordan pružao iz noæi u noæ. Jedna takva ljepotica dogodila se 10. sijeènja 1989. godine u domu Atlanta Hawksa The Omni Coliseumu.
Pomalo iznenaðujuæi start Chicago Bullsa u susret rezultirao je velikim vodstvom od èak 12 poena u jednom trenutku prve dionice. Naravno, najzaslužniji za to bio je Jordan koji je zabijao po volji – šuteve iz vana, akrobatski ulasci i polaganja, zakucavanja iz kontri nakon ukradene lopte. Osim uvijek prisutnog zabijanja poena, gospodin Air je razigravao i suigraèe. Centar Bill Cartwright, playmaker John Paxson, šuter Craig Hodges, krilo Scottie Pippen i visoko krilo Horace Grant su svi redom imali otvoren put prema košu nakon udvajanja Jordana i njegovih toènih dodavanja. Obrana Hawksa nije imala nikakvog rješenja, a trener Mike Frattelo nije znao kako zaustaviti dominaciju. Tek izlaskom najboljeg igraèa Bullsa stvari su sjele na svoje mjesto – domaæa momèad je napravila seriju 10-0 te su nakon velikog minusa došli na samo tri razlike. Gotovo isti scenarij nastavio se u drugoj èetvrtini – Bullse je u svakom segmentu igre vodio Jordan koji je veæ na poluvremenu zabio 24 poena, a na drugoj strani su Hawksi uzvraæali preko Dominiquea Wilkinsa i vrlo dobre tranzicijske igre. Atlanta je na poluvremenu vodila 58:54.
Vrlo dobra igra Hawksa nastavljena je kroz cijelu treæu èetvrtinu. Iako Jordana nisu mogli zaustaviti, u tom trenutku su imali više napadaèkih oružja od Bullsa. Današnji trener Celticsa Doc Rivers i omaleni Spudd Webb su kreirali napade, Moses Malone je kupio skokove i vladalo reketom, a Wilkins je zabijao. U jednom trenutku posljednje dionice Hawksi su imali èak 14 poena prednosti, ali najbolji igraè na parketu je ostavio svoje najbolje za kraj. Brzim šutevima i zakucavanjima iz kontri Michael je napadaèki momentum okrenuo na stranu svoje ekipe, a Bullsi su ostvarili veliku pobjedu na gostujuæem parketu, svladali su Atlantu rezultatom 104:101. Jordan je susret završio s 48 poena, 9 dodavanja i 10 skokova – samo jedno dodavanje od triple-double uèinka.
“The Human Highlight Film” je svoje Hawkse u sezoni 1988/89 odveo do pedeset pobjeda u regularnoj sezoni, ali su ispali veæ u prvom krugu protiv Milwaukee Bucksa (3-2). Jordan je s druge strane imao tri pobjede manje, ali je došao, po prvi puta u karijeri, do finala Istoka gdje su njihova noæna mora, “Bad Boysi” iz Detroita, bili kobni drugu sezonu zaredom.
Antonio Rogulj piše i vlastiti blog kojeg možete posjetiti ovdje, ili pak pogledati video zapise na njegovom YouTube kanalu.