Legenda Portland Trail Blazersa i Houston Rocketsa Clyde Drexler bio je jedan od najboljih bekova svoje generacije, a u 15 odigranih NBA sezona Drexler je pokazao da je sjajan all-around igraè. Na poèetku karijere bio je najpoznatiji po spektakularnim zakucavanjima
Gospodin na košarkaškom terenu
Clyde Drexler roðen je 22. lipnja 1962. u New Orleansu u saveznoj državi Louisiana. Kada je imao tri godine s majkom Eunice Scott preselio se u Houston. Clydeov otac James Drexler odavno je prestao biti faktor u Clydeovom životu. Clyde je doživio sudbinu mnogih NBA igraèa koje su njihovi oèevi napustili te su ih odgajale samohrane majke. Clydeova majka Eunice odgajala je sedmero djece.
“Ona nam je bila i majka i otac,” rekao je Clyde. “I super je to odradila. Imam neizmjerno poštovanje prema njoj.”
Za oca Jamesa nema teške rijeèi, i ništa mu ne zamjera. Clyde je uvijek bio gospodin, kako na košarkaškom terenu tako i izvan njega.
“Otac bi mi poslao èestitku možda jednom godišnje, za moj roðendan ili za Božiæ, ali niste mnogo o tome razmišljali zato jer ni vi niste znali ništa bolje. Volio bih da je èešæe kontaktirao sa svojom djecom, ali on je to radio najbolje što je mogao.”
Eunice je sa svojom djecom živjela u trosobnoj kuæi, a radila je u trgovini.
“Nikada nismo bili gladni. Nismo imali mnogo novaca, ali nije bilo tako loše. Bili smo veoma povezani,” rekao je Clyde.
Clyde je volio sport kao djeèak, osobito amerièki nogomet. U srednjoj školi je postao starter u košarkaškoj ekipi tek na treæoj godini srednje škole. Na èetvrtoj je postao kapetan momèadi, ali tada nije bio ništa posebno. Za to razdoblje Drexler æe reæi: “Èak nisam bio meðu deset najboljih košarkaša u saveznoj državi Texas.”
Posjetio je sveuèilišta New Mexico State i Texas Tech, ali se na kraju odluèio ostati u blizini doma te je odabrao sveuèilište Houston koje je vodio legendarni Guy Lewis. To je bila dobra odluka. Postao je All-American te èlan slavnog košarkaškog bratstva zvanog ‘Phi Slamma Jamma.’ Houston Cougarsi su uz Drexlera u momèadi još imali sjajnog Akeema Olajuwona te Larryja Micheauxa i Michaela Younga, sve odreda odliène igraèe. Ali nažalost ta talentirana generacija nije uspjela osvojiti NCAA naslov, dvaput zaredom igrali su Final Four, 1982. izgubili su u polufinalu od kasnijih pobjednika North Caroline predvoðene Jamesom Worthyjem te brucošem Michaelom Jordanom. Houston je 1983. igrao NCAA finale, ali su senzacionalno izgubili finale od North Carolina Statea.
Veæ na sveuèilištu Drexler je bio sjajan all-around igraè, a to æe kasnije potvrditi i u NBA ligi. Postao je prvi igraè u povijesti sveuèilišta Houston koji je ukupno skupio preko 1000 koševa, 900 skokova i 300 asistencija. Na sveuèilištu je proveo tri godine nakon èega se odluèuje za izlazak na draft. U te tri godine imao je prosjek od 14,4 koševa, 9,9 skokova i 3,2 asista.
Na draftu 1983. izabran je tek kao 14. pick prve runde, ali Clyde nije bio oduševljen time.
“Bio sam razoèaran, mislio sam da æe me Houston uzeti s treæim pickom. To je bio i razlog zašto sam godinu dana ranije napustio sveuèilište. A tada su Rocketsi s treæim pickom uzeli Rodneya McCraya.”
Da podsjetimo, Houston Rocketsi su kao prvi na draftu 1983. birali sjajnog centra sa sveuèilišta Virginia, Ralpha Sampsona, kojeg su nažalost u karijeri uništile ozljede. Drugi su birali Indiana Pacersi koji su uzeli bijelog centra Stevea Stipanovicha. Treæi su opet birali Rocketsi (zamjena sa Philadelphia Sixersima) koji su uzeli Rodneya McCraya.
Rookie sezona u Portlandu bila je frustrirajuæa za Drexlera, koji nije bio naviknut da vrijeme provodi na klupi. Drexler je u rookie sezoni prosjeèno zabijao 7,7 koševa za 17 minuta igre. Mijenjao je Jima Paxsona na mjestu beka šutera te Calvina Natta na mjestu niskog krila, a Paxson i Natt su te sezone bili najbolji strijelci Portlanda. Blazersi su te sezone ostvarili omjer 48-34, ali Clyde nije bio zadovoljan, smatrao je da zaslužuje veæu minutažu, želio je da ga mijenjaju u drugi klub.
“Valjda sam dvadeset puta tražio da me mijenjaju u mojoj prvoj sezoni,” rekao je Drexler. “Mnogo sam nauèio od Jima Paxsona, ali sam želio igrati u momèadi gdje æu više igrati.”
Unatoè ne baš sjajnoj rookie sezoni èelnici Blazersa te trener Jack Ramsay smatrali su da Drexler ima potencijal da bude zvijezda u NBA ligi. Samo je trebalo imati strpljenja jer je na Drexlerovoj poziciji igrao Jim Paxson. Plan èelnika Blazersa je bio da s vremenom starter postane Drexler, a da njegova zamjena bude upravo Paxson.
Veæ u drugoj sezoni Drexler pokazuje da æe biti sjajan igraè, iako je uglavnom ulazio s klupe (u 42 od 80 utakmica), prosjeèno je zabijao 17,2 koševa po utakmici za 32 minute. U treæoj sezoni Drexler je gotovo standardan u startnoj petorci te je izabran na prvu All-Star utakmicu, prvu od ukupno deset izbora. Ali tek je jednom izabran u najbolju NBA petorku, i to u sezoni 1991/92. – njegovoj najboljoj sezoni. Drexler je poveæavao svoj prosjek koševa u svakoj od prvih šest sezona. U sezoni 1988/89. je imao najveæi prosjek koševa u karijeri (27,2 koševa).
Drexler i Jim Paxson na poziciji beka šutera sigurno su bili jedan od razloga zašto Portland, birajuæi drugi na draftu 1984., nije izabrao Michaela Jordana nego 216 cm visokog centra Sama Bowieja. Bowie bi bio vrlo dobar centar da ga nisu uništile ozljede. Tko zna kako bi se razvijali Drexler i Jordan da je Portland draftirao Jordana i zadržao Drexlera, posebno zbog toga jer su obojica igrali istu poziciju te imali sliène vještine. Da su Drexler i Jordan postali suigraèi Drexler bi se s pozicije beka šutera prebacio na poziciju niskog krila, koju je u karijeri znao igrati, ali èinjenica jest da je Drexler najbolje partije pružio na poziciji beka šutera, istoj poziciji koju je igrao i Jordan. Ali treba reæi i to da nitko, ali ama baš nitko nije mogao znati da æe se Michael Jordan razviti u takvog fantastiènog igraèa te da æe postati najbolji košarkaš u povijesti.
Trener Blazersa Ramsay je o nedraftiranju Jordana rekao: “Clyde je razlog zašto nismo uzeli Michaela. Osim toga, trebao nam je centar. Nije bilo potrebe da draftiramo beka šutera.”
Drexler je s Portlandom tri sezone zaredom igrao finale Zapada. Postao je voða momèadi, a èak je zabijao i manje koševa nego što je realno mogao, sve kako bi pomogao momèadi. Bez takvog Drexlerovog pristupa Portland bi teško igrao tri finala Zapada te igrao u NBA finalu 1990. i 1992.
“Uvijek se trebate usredotoèiti kako uklopiti vlastite vještine u momèadski koncept i uèiniti ono što možete kako bi pomogli momèadi da pobjeðuje,” rekao je Drexler. “Na poèetku moje karijere trebali su me kako bih zabijao koševe, ali posljednje dvije godine ima i drugih koji osim mene mogu zabiti, tako da ja mogu raditi i druge stvari osim zabijanja koševa. Mislim da sam godinama igrao dobru obranu, ali nisam nikad izabran u obrambenu momèad. Moja reputacija zakucavaèa i sjajnog napadaèkog igraèa sigurno je imala mnogo veze s tim. Oni koji glasuju za najbolje obrambene momèadi misle da ste vi samo zakucavaè i da ne možete igrati obranu.”
Drexler je dvaput doveo Portland do NBA finala, ali nažalost nisu uspjeli osvojiti naslov i time ostvariti sjajan uspjeh koji je 1977. ostvarila Waltonova generacija kada su po prvi, i zasad jedini put donijeli NBA naslov u Portland.
Prvi put su Drexler i društvo igrali NBA finale 1990., kada je Isiah Thomas predvodio Detroit Pistonse koji su u finalu bili bolji u pet utakmica (4-1). Drugi put su igrali finale 1992., ali bolji su bili Chicago Bullsi u šest utakmica (4-2). Te 1992. samo je jedna momèad imala bolji omjer od Portlanda u regularnom dijelu – Chicago Bullsi, a Jordan je bio MVP regularnog dijela sezone kao i finala. Upravo prije tog finala prièalo se kako je Drexler te sezone drugi najbolji igraè u ligi. Jordan je u tom finalu prosjeèno zabijao 35,8 koševa uz šut iz igre od 53 posto, dok je Drexler u finalu imao prosjek od 24,8 koša uz šut iz igre od 41 posto. Bullsi su ipak bili premoæni za Blazerse. Ali Drexler je te sezone definitivno bio drugi najbolji igraè lige, u regularnom dijelu prosjeèno je zabijao 25,0 koševa po utakmici, uz 6,6 skokova i 6,7 asistencija po utakmici. Bio je i drugi u glasovanju za MVP-ja lige.
Ako gledamo Drexlerovo razdoblje u Portlandu, upravo je od 1989. do 1992. igrao najbolju košarku u karijeri. U ljeto 1992. Drexler je igrao na Olimpijskim igrama u Barceloni kao èlan jedinog istinskog Dream Teama, koji se prošetao cijelim turnirom i uvjerljivo osvojio zlato.
14. veljaèe 1995., na Valentinovo, Drexler je mijenjan u Houston Rocketse gdje je sa svojim starim prijateljem Hakeemom Olajuwonom napokon osvojio toliko željeni NBA naslov.
Drexler je u NBA ligi proveo 15 sezona, od toga je za Portland odigrao 11 i pol sezona. Zabio je više od 22000 koševa u NBA ligi, uz prosjeke od 20,4 koševa, 6,1 skokova i 5,6 asistencija. Drexlerove momèadi u njegovih 15 sezona nisu nikada propustile play-off, a njegov prosjek koševa u regularnom dijelu te play-offu je identièan (20,4 koša po utakmici). Ali možda najimpresivniji statistièki uèinak Drexlerove karijere je taj da je skupio više od 20000 koševa, 6000 skokova, 6000 asistencija i 2000 ukradenih lopti u karijeri – i po tome je jedini igraè u NBA povijesti kojem je to uspjelo. To samo pokazuje kako je svestran igraè bio i kakva je bila njegova vrijednost za momèadi u kojima je igrao.
Imao samo rijeèi pohvale za Dražena:
Clyde Drexler i Dražen Petroviæ bili su suigraèi u Portlandu sezonu i pol. Na treninzima je Dražen èesto igrao protiv Drexlera i mnogo je nauèio od njega. Kada je Dražen mijenjan u New Jersey Netse Drexler mu je rekao:
“Ovo je najbolja stvar koja ti se mogla dogoditi. Portland èini veliku pogrešku i to je tvoja šansa da svima pokažeš kakav si igraè.”
OSOBNI KARTON:
Ime: Clyde
Prezime: Drexler
Datum roðenja: 22. VI. 1962.
Mjesto roðenja: New Orelans, Louisiana
Pozicija: Bek
Visina: 201 cm
Težina: 100 kg
Srednja škola: Sterling (Houston)
Sveuèilište: Houston
NBA draft: 14. izbor 1983. (Portland)
NBA naslovi: 1 (1995.)
All-Star: 10 (1986., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1996., 1997.)
Hall Of Fame: (2004.)