Razgovor s Darijem Šarićem, Šibenčaninom u Phoenix Sunsima, portal Šibenik IN dogovaramo je dva tjedna. Na odmoru je u rodnom Šibeniku, no obavezama nije uspio umaknuti. Na intervju je, recimo, došao nakon što je odigrao sporednu ulogu na snimanju za jedan glazbeni spot, njegovo je bilo da dvaput zakuca.
– Svaki dan netko zove, teško je baš svima izaći u susret. Trudim se biti korektan prema svima. Zapravo je najlakše u NBA-u, tamo se odmah nakon utakmice odrade obveze prema novinarima – kaže nam 26-godišnji Dario s kojim smo sjeli za isti stol u jednom šibenskom kafiću zahvaljujući posredovanju agencije Full Court i njezinu vlasniku Marku Bursaću.
NBA sezona dovršavala se u posebnim korona-uvjetima, u sad već čuvenom Balonu u Orlandu, a njegovi Phoenix Sunsi se nisu uspjeli plasirati u doigravanje.
– Ovo je prvi put da se dogodio prekid usred sezone. No, zadovoljan sam kako je sve završilo jer smo svi bili u karantenama i nekoliko igrača je dobilo koronu što nam je otežalo treniranje. U karijeri mi je uvijek više odgovarala druga godina u nekom klubu, nego prva. Jako sam zadovoljan ekipom, trenerima i organizacijom kluba, a želja mi je da ostanem tu gdje sam sad i pokušam još jednu sezonu dobro odigrati – pojašnjava Šarić završetak sezone u Balonu.
Što se tiče ugovorne situacije, istekao mu je četverogodišnji rookie ugovor, pa sad ima tri opcije. Phoenix ima pravo ponuditi tzv. kvalifikacijsku ponudu u vrijednosti od pet milijuna dolara za godinu dana nakon čega može postati slobodan igrač s ‘restriktivnom’ opcijom, odnosno Sunsi bi mogli izjednačiti svaku ponudu koju Dario dobije. Druga opcija je da Šarić ostane miran s novim višegodišnjim ugovorom. Treća je odbijanje svega navedenog i povratak u Europu. Pitanje je koji će iznos Sunsi moći ponuditi s obzirom na to da novi ugovor očekuje i australski centar Aron Baynes.
– Istekao mi je ugovor i teško mi je reći što će biti. Došli su u Šibenik ljudi iz Phoenixa, i sad više točno ni ne znamo zašto se pripremamo. Već se najavljuje mogući početak sezone krajem siječnja, pa čak je i ožujak u nekim kombinacijama. Europa zasad nije opcija, nisam razmišljao o povratku jer je dosta teško vratiti se nazad u NBA kad jednom odeš – kazao je Šarić te dodao da ima nekih naznaka koji upućuju na to da bi ga u klubu zadržali.
Phoenix Sunsi nisu ove godine ušli u doigravanje, to je postalo jasno 14. kolovoza, a Dario je već za šest dana bio u rodnom Šibeniku.
– Došao sam 20. kolovoza, družio se s prijateljima i obitelji, nisam baš nigdje pretjerao putovao. Kad stignem doma volim uhvatiti neku rutinu, ujutro trening, pa na kavu, kupanje, navečer na nogomet. I kad uhvatim tu rutinu, teško je onda opet otići. Došao mi je kondicijski trener iz Phoenixa, startali su malo ozbiljniji treninzi – priča Šarić.
– Najdraže mi je doma doći na materinu spizu, popiti kavu na rivi, baciti na nogomet s prijateljima… Sve to ima jednu svoju čar, tu si doma. Ćaća i mater još rade i trude se, nisu rekli nikad da će živjeti od mog novca. Nije im to opcija.
A je li istina da mu otac ne dopušta da mu kupi auto, vjeran je svojoj 13 godina starom Captivu?
– Ajme, ne da ćaća ništa. To je posebna priča, on je posebno ponosan na sebe, teško je to opisati. Da ga iznenadim i poklonim mu auto, postoji šansa da bi mi ga vratio nazad. Znam kakav je i jako drži do svojih uvjerenja, još smatra da ne bih ja njemu treba pomagati nego on meni – govori Šarić.
Zna obitelj Šarić ‘baciti na basket’ na omiljenoj Jadriji, Dario i mater protiv sestre i ćaće. To, kaže, uglavnom završi svađom jer nitko od njih ne voli gubiti. Karijeru bi, priznaje Šarić, volio završiti u Šibeniku, jer nikad nije dobio priliku zaigrati u prvoj postavi Šibenke.
– Što bi se moglo dogoditi za desetak godina, ne znam. U poznijim igračkim godinama mogu se vidjeti na Baldekinu. Ne bih sad htio nikome golicati maštu niti nešto obećavati, ni davati ideje, ali budem li jednog dana imao obitelj, volio bih da mi djeca idu ovdje u školu. E sad Šibenik ili Zagreb, ma dobro, tu u Hrvatskoj sigurno.
Kad smo već kod Hrvatske, na kraju razgovora dotaknuli smo se i reprezentacije…
– Nikako da nam se poklopi dobar rezultat. Mlađi koji sad dolaze imaju jaku volju, tako da se nadam da ćemo uspjeti napraviti nešto. Moji iz kluba nisu baš blagonaklono gledali na odluku da igram za reprezentaciju. Smatraju da se u Europi još trenira na stari način, da se trči po planinama i trenira dva puta na dan po dva sata… strahuju da bih se mogao ozlijediti – pojašnjava Šarić.
– No, dok god sam zdrav igrat ću za reprezentaciju. Žao mi je što nemamo dobre rezultate kao nogometaši, vaterpolisti, rukometaši, ali nadam se da će doći i naše vrijeme. Zašto neki odbijaju igrati za reprezentaciju mene ne zanima, ja znam da ću pomagati dokle god budem mogao.
Cijeli razgovor pročitajte OVDJE.