Napredna statistika tutorial: Napadačke kategorije

U 21. stoljeću i 2017. godini bilo kakav pokušaj ozbiljne analize i proučavanja košarke kao igre povlači za sobom i sposobnost upotrebe naprednih statističkih kategorija ili brojki. Vrijeme je da se stav “statistika je kao bikini” zgužva i baci u smeće jer je najčešće koriste oni koji se njome ne znaju služiti. Za takve, ali i za one željne produbljivanja znanja ili ponavljanja gradiva NBACro je okupio tim kolumnista koji će u seriji tekstova objasniti sve najvažnije advance stats kategorije koje postoje.

Naša intencija nije uzdignuti statistiku na božanstveni nivo već pokazati kako njeno korištenje može biti itekako korisno u analizi i razumijevanju igre. Da nije tako, ne bi danas svaka NBA ekipa imala poseban stručni tim analitičara koji trenere i igrače opskrbljuju podacima. Gledanje utakmica ili takozvani eye test je i dalje prioritet prilikom “učenja” košarke, ali kao što znamo osjetila znaju varati, pa zato nije zgorega imati alate poput advance statsa kojima možete nešto potvrditi ili opovrgnuti, ili u krajnjem slučaju možda i dobiti poneku internetsku raspravu. Iz našeg iskustva govoreći najbolja metoda “učenja” i shvaćanja košarke kao igre postiže se kombinacijom gledanja utakmica i proučavanjem brojki te stavljanjem tih brojki u kontekst. Isključivost i negiranje potrebe da se ili gledaju utakmice ili proučavaju brojke vodi u jednu ili drugu krajnost koje nisu dobre i zbog kojih ostajete uskraćeni za multiperspektivnost i širenje horizonata. Čak i najveći romantici NBA lige – San Antonio Spursi smatraju se pionirima napredne statistike jer su na primjer otkrili da je korner trica najubojitija trica. GM Houston Rocketsa Daryl Morey, najpoznatiji analitičar NBA lige, među prvima je uvidio važnost trice i završavanja na obruču nauštrb šuta s poludistance. Posljedica toga je da danas gotovo čitava liga igra na taj način pa čak i jedan Gregg Popovich tvrdi kako “ne voli tricu, mrzi je, ali mora je šutirati da bi pobjeđivao”.

Živimo u svijetu gdje je analitika sve više na cijeni i više nema sporta, posebno američkog, gdje ona nije pustila svoje korijenje. Zato NBACro želi dati svoj skromni doprinos razumijevanju i čitanju brojeva, i zato sve ovo što će uslijediti. Ako niste upoznati s ovom temom, ne znate što je net rating, assist/turnover ratio ili usage rate kada vidite u nekom našem tekstu, prepustite se čitanju i stvari će biti jasnije, a vi bogatiji za jedno novo znanje.

Za početak vas Elio Tomić vodi kroz napadačke kategorije napredne statistike.

Napadačke kategorije

Statistika kao statistika, puno toga otkriva, ali na koncu je samo „istina na papiru“. Međutim danas je sve više u upotrebi te se može reći da je „must have“  ako želite napisati kvalitetan tekst koji će prodrijeti u samu srž teme. Zbog toga je osobno koristim, kao i zbog toga što mi olakšava samu analizu. Ali na kraju krajeva, ona kao što sam spomenuo se nalazi samo na papiru te kad krene utakmica možete je koristiti, ali onda ne utječe na ono što se dešava na terenu. Najbolji primjer je LeBron James, u 14-godišnjoj karijeri bilježi prosjek od 27 poena, 7 asistencija i 7 skokova po utakmici, no nikada nije imao utakmicu u kojoj je imao te brojke. Statistika kaže da što je veći uzorak, procjena i očekivanje će biti preciznije međutim kao što vidite, to ne mora biti slučaj. Možete jedan dan napisati odličan tekst, analizirati sve probleme neke ekipe, a ta ekipa može sutradan promijeniti cjelokupni koncept igre i sve što ste napisali pada u vodu. Ali takve iznimke su rijetke naspram slučaja koji su potvrđeni statistikom te stoga je cilj ovoga teksta da se napredna statistika napada približi NBA fanovima u svrhu boljeg razumijevanja.

Krenimo;

PER

Player Efficiency Rating, najkorištenija statistika pri evaluiranju igračevih sposobnosti. Službeno objašnjenje bi glasilo, PER čija je početna tj.prosječna vrijednost 15.00 prikazuje igračevu efikasnost na terenu, zbraja sve pozitivne stvari što igrač radi (poeni, asistencije…) te loše stvari (izgubljene lopte, promašeni šutevi..), te se prilagođava minutama i brzini igre. Iza toga stoji veoma složena formula gdje postoje vrijednosti koliko vrijedi pogođen šut za dva, za tri i koliko promašen šut šteti ekipi i takve stvari koje su zaista previše detaljne za objašnjavanje i navođenje, ukratko, sve što igrač napravi na terenu ima svoju vrijednost u odnosu na broj minuta provedenih na terenu. Na temelju konačnog zbroja se može odrediti kojeg je kalibra određeni igrač;

Kalibar igrača PER
GOAT sezona 43+
MVP 30-33
All-Star 22.5-25
Granični All-Star 20-22.5
Druga opcija 18-20
Treća opcija 16.5-18
Malo iznad prosjeka 15-16.5
Izvan rotacije 11-13
Neće dugo ostati u NBA 0-8

Uglavnom se koristi kao najveći pokazatelj koliko igrač zaista svojim brojkama utječe na ekipu tj. legitimnost brojki, recimo Michael Jordan ima najveći PER u povijesti s 27.91, dok ga slijedi LeBron s 27.65. Za usporedbu Russell Westbrook ove sezone ima PER od 29.2, a James Harden 27.2.
Kao i svaka statistička kategorija i ova ima svoje nedostatke. Prva je što obrambeni igrači koji nemaju puno blokada ili ukradenih lopti te velikog učinka u napadu će imati PER kao neki igrači izvan rotacije unatoč tome što su neizostavni dio ekipe. Također, novaci će imati nizak PER poput Darija Šarića koji se nalazi treći u poretku no po PER-u koji iznosi 11 on ne zaslužuje biti u rotaciji. Još jedan problem se nalazi u samoj riječi, označava se efikasnost, a ono se često miješa s efektivnošću. Efikasnost nam govori kako se radi to što se radi tj. kako neki igrač igra, ali nam ne pokazuje efektivnost tj. je li to prava stvar u široj slici. A kao što samo ime govori, ovdje se mjeri efikasnost te ipak ova statistička kategorija ne pokazuje sliku u cijelosti.

USG
Usage Rate, pokazuje nam koliko utjecaj određeni igrač ima u svojoj ekipi. Računa se broj potrošenih posjeda u odnosu na ukupan broj posjeda u vremenu koje igrač provede na terenu. Pod potrošeni posjed se računa upućen šut i izgubljena lopta. Vrlo jednostavna statistika, ako igrač u 10 minuta dok je na terenu ispuca recimo četiri lopte, a izgubi dvije on je potrošio ukupno šest posjeda. I to dijelimo s ukupnim brojem posjeda koje je ekipa imala u tih 10 minuta, npr. 20 što u ovom slučaju iznosi; 6/20 =30 %. Za prvu opciju u momčadi se uzima netko tko troši više od 30% napada, druga opcija i treća opcija su po 5% manje. Lebron dok je na terenu troši zaokruženo 30 % iz čega možemo zaključiti kako je on prva opcija dok Kevin Love troši 26.% što je na razini druge opcije.  Nedostatak je što će igračima koji igraju trash time vrijednost biti visoka iako oni nemaju veliku ulogu u momčadi. Ova statistička kategorija se najčešće koristi s kategorijom TS u svrhu određivanja koliko je kvalitetna neka opcija, ali do toga ću doći malo kasnije.

EFG
Effective Field Goal Percentage, kategorija koja na neki način daje pravdu tricašima. Svi znamo što je Field Goal i kako se računa, no ona kao što sam spomenuo za PER prikazuje efikasnost, a ne efektivnost te se s ovom kategorijom to ispravlja. Recimo ovako, igrač A i igrač B imaju pravo na 6 šuteva, igrač A će šutnuti 6 šuteva za dva i zabiti tri, igrač B će šutnuti 6 šuteva za tri te zabiti dva. Običan FG će biti veći kod igrača A no prava efektivnost im je jednaka jer su oba postigla po 6 poena. I tu se javlja EFG, s obzirom šut za tri vrijedi  50% više od šuta za dva.
Najbanalniji primjer jest usporedba DeAndrea i Stepha Curryja. DeAndreov običan FG je jednak njegovome EFG jer šutira samo dvojke, međutim Curryjev FG iznosi 48%, a EFG mu iznosi 59%. Također ova statistika kad dođe u usporedbu s USG kategorijom tek onda možemo primijetiti širu sliku, DeAndreov USG jest 15% što je na razini role playera, dok je Curryjev 29% te možete sami procijeniti stanje.

TS
True Shooting  predstavlja efikasnost ukupnog šutiranja. Uključeni su šutevi za dva poena, za tri i slobodna bacanja. Računa se po formuli . Zasebno nam ne govori puno toga s obzirom na to  da se u obzir ne uzimaju ni minute, ni upotreba. Međutim daje određenu sliku kad je sparimo s USG kategorijom jer nam u najširem smislu pokazuje igračevu efikasnost što se tiče postizanja poena. Postavimo;

USG-TS Zaključak
30%-60% Kvalitetna prva opcija
30%-55% Predlaže se smanjenje potrošnje
25%-55% Kvalitetna druga opcija
25%-60% Predlaže se povećanje potrošnje

Naravno može se postaviti još mnogo teza, ali s obzirom na to da je ovo „elitna“ statistika tj. čisto za analizu ponajboljih igrača nije potrebno.

AST/TO
Jednostavna  kategorija čije vam samo ime sve govori, omjer asistencija i izgubljenih lopti. Neka igrač A ima 9 asistencija i 3 izgubljene lopte po susretu ovaj omjer će iznositi 3 asistencije na 1 izgubljenu loptu. Često se koristi kod prepoznavanja igračevih stvarnih dodavačkih sposobnosti, smatra se s da izgubljena lopta više šteti ekipi nego što asistencija doprinosi te zbog toga neka granica od 2 asistencije na 1 izgubljenu loptu predstavlja minimum da se smatra igrača kvalitetnim dodavačem. Ovu statistiku ne smatramo posebno bitnom kod visokih igrača, u pravilu što je viša pozicija ovaj omjer će biti manji.

OWS
Offensive Win Shares jest statistička kategorija koja procjenjuje koliko pobjeda igrač donese ekipi zahvaljujući svojim napadačkim sposobnostima. Vrijednost se dobiva iz složene formule koju neću detaljno objašnjavati. Ukratko, gleda se procijenjen broj poena za koje je zaslužan određen igrač, ligaški prosjek poena po posjedu, broj posjeda, granični broj poena ekipe po pobjedama te se stavlja u odnos i dobiva se OWS. Osobno ne koristim ovu kategoriju jer se igra odvija u dva smjera, no može biti korisna kod igrača koji su poznati kao lošiji obrambeni ili igrača koji sami vode napad ekipe.

OBPM
Offensive Box Plus/Minus je kategorija koja nam pokazuje koliko neki igrač pridonese više ili manje poena od ligaškog prosječnog igrača da se nalazi u prosječnom ligaškom timu, kroz 100 posjeda. Također ovu kategoriju ne koristim, ali kao što u objašnjenju stoji može biti korisna da se vidi koliko igrač svojim napadačkim sposobnostima donosi više od prosječnog ligaškog igrača, 0 je prosjek, +5 je All-Nba level, dok je -5 veoma loše.

FGM% AST & FGM% UAST
Assisted and Unassisted Field Goals Made, kategorija koja pokazuje koliki postotak pogođenih šuteva određenog igrača je došlo uz asistenciju, a koliko bez. Ovo je veoma korisna statistika jer nam govori o stilu igrača ili ekipe. Uzmimo za primjer Klaya Thompsona, snajpera za tri poena u usporedbi s drugim snajperom za tri poena, Irvingom. Thompson čak 96% svojih trica zabija na asistenciju drugog igrača, dok Irving na asistenciju suigrača posprema  „samo“  50% trica. Može se zaključiti kao što većina vas i zna, Thompson kreira svoje šuteve probijanjem kroz blokove i trčanjem, dok Irving više kreira sam sebi tj.iz izolacije kao i da je protok lopte bolji kog Warriorsa nego kod Clevelanda. Ovakve stvari se lako uoče u utakmicama, a ova statistika vrlo dobro dođe u pisanju analiza.

ORPM
Offensive Real Plus/Minus je novija verzija stvarnog box scorea, ona prikazuje koliko ekipa igra bolje ili lošije kad je određeni igrač na terenu. Recimo da igrač A uz neka četiri prosječna suigrača ostvari +10 dok je na terenu, u ovoj statistici se piše kako taj igrač daje toj ekipi dodatnih 10 poena na 100 posjeda, odnosno, da igra 5 prosječnih igrača ta ekipa bi postizala 10 poena manje.

Sad kad smo došli do kraja proći ćemo jednu brzu napadačku analizu jednog igrača kako bi se sve kompletno pokazalo u primjeru.

Igrač Damian Lillard                                          
PER 22.4
USG 30.6%
EFG 50.4%
TS 58%
AST/TO 2.21
OWS 5.2
OBPM 5.4
FGM% AST 35.4%
ORPM 3.8

Prvo što gledamo jest PER koji je na granici za graničnog i stvarnog All Star igrača, a u stvarnosti i jest tako, Lillard nije izabran na All-Star međutim ako netko otpadne zbog ozljede on je prvi koji ulazi. Zatim ima upotrebu prve opcije, s obzirom na efikasnost zaključujemo da je kvalitetna prva opcija, pogotovo kad se uzme u obzir da većinu svojih poena zabija iz izolacija. Na svaku izgubljenu loptu ima više od dvije asistencije što je iznad nekog minimuma, ali mora bolje s obzirom na to da igra poziciju razigravača. Zahvaljujući njegovim napadačkim sposobnostima Portland ima 5 pobjeda više, te na 100 posjeda je u plusu od 5 poena više nego što bi bio da na njegovom mjestu igra neki prosječan igrač što je na All NBA razini.

(tekst je napisan 15. veljače pa sve brojke u njemu nisu ažurirane)